Međunarodno tržište sirove nafte suočilo se u protekle gotovo tri nedjelje sa promjenama izazvanim tarifama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), kao i sa najavljenim planovima grupacije zemalja proizvođača nafte OPEC+ za povećanje proizvodnje.​

Najprije su nakon najave američkih tarifa cijene u kratkom roku porasle, da bi uslijedio dvonedjeljni silazni trend – evropska nafta tip Brent spustila se do nivoa 62,8 dolara za barel, dok je američki WTI nakratko prešao ispod 60 dolara po barelu. Posle ovog negativnog rekorda cijene su počele da se oporavljaju i krajem radne nedjelje su obigravale oko 68 i 65 dolara po barelu, respektivno.

Investiciona banka Goldman Sachs procijenila je u svojoj analizi da će gromoglasne američke tarife imati ograničen kratkoročni uticaj na globalne cijene nafte i gasa, s obzirom na stabilnu globalnu proizvodnju i potražnju. ​Za sada, kanadski i meksički proizvođači nafte preusmjeravaju izvoz ka Evropi i Aziji, dok SAD nadoknađuje svoje potrebe uvozom iz OPEC-a, Latinske Amerike i Evrope. ​

Profesor dr Petar Stanojević, stručnjak za energetsku bezbjednost i redovni profesor na Fakultetu bezbjednosti, objašnjava za Biznis.rs da su se poklopili uticaji dva ključna faktora.

“Prvo, Tramp je uveo svoje tarife i svi su smatrali da će doći do recesije, odnosno smanjenja privredne aktivnosti, posebno u Evropi. Kada pogledate samo koliko je pala potrošnja električne energije u Evropi, to se teško može nazvati nekom drugom riječju osim recesijom. Potrošnja nafte je u direktnoj korelaciji sa privrednim razvojem, a ona je (na kontinentu) pala za oko sedam odsto. Drugi momenat desio se kad je OPEC saopštio da će povećati svoju proizvodnju, što je u prevodu značilo da će biti viška ponude i manjka tražnje, odnosno da će cijene ići nadolje. OPEC danas na dnevnom nivou proizvodi 300.000 barela više od ranije određenog samoproklamovanog limita”, kaže Stanojević.

Nekoliko dana izgledalo je kao da se cio svijet uplašio privrednog kočenja i potencijalnog pada potrošnje. Međutim, kako kaže naš sagovornik, postignut negativni cjenovni rekord dugoročno je neodrživ.

“Treba imati na umu da će Amerikanci praktično morati da zatvaraju svoje bušotine i gase rafinerije ukoliko cijena WTI sirove nafte padne ispod nivoa od 60 dolara za barel – kao što se desilo za vrijeme pandemije korona virusa. Sva je prilika da veliki biznis neće dozvoliti da cijena padne previše. I OPEC i Rusija, i svi ostali veliki proizvođači, takođe neće to dozvoliti”, komentariše Stanojević.

Ove njegove reči potkrepljuje i vijest da američka naftna kompanija Valero Energy zatvara svoju rafineriju u Kaliforniji. U tom trenutku cijena WTI sirove nafte bila je 63 dolara po barelu.

“To je, u suštini, i ekonomsko-socijalna kategorija. U Rusiji se 45 odsto budžeta generiše od ugljo-vodonika, a u Saudijskoj Arabiji i do 90 odsto, i takvo smanjenje ne može ipak dugo da potraje”, zaključuje profesor Fakulteta bezbjednosti.

I električna vozila traže energiju

“Trend povećanja broja električnih automobila je nezaustavljiv, kao na primjer što je ranije bio slučaj sa usvajanjem mobilnih telefona. Vidimo to i u tendenciji da se u gradskom prevozu širom svijeta sve više koriste vozila na gas ili struju. Ali upotreba električnih vozila neće smanjiti potražnju za energijom, jer i za njih negdje mora da se proizvede dodatna struja, a definitivno u ovom trenutku nema njenog ‘viška’. Ta električna energija će se najverovatnije proizvoditi iz ‘klasičnih’ izvora energije, a čini mi se i da su Trampovi potezi, između ostalog, usmjereni protiv obnovljivih izvora energije”, smatra profesor dr Petar Stanojević.

Uticaj na Srbiju i region

Uz konstataciju da su cijene naftnih derivata u našoj zemlji ograničene Uredbom Vlade Srbije i da se svakog petka usklađuju sa kretanjima na najvažnijim berzama, aktuelna kretanja za Biznis.rs tumači i direktor kompanije MOL Serbia, Milenko Janković.

“Svjedoci smo više nego turbulentne makroekonomske situacije: nepredvidivost i neizvjesnost su postale dio svakodnevnog života i to očigledno utiče na privrednu aktivnost. Srpsko tržište je malo, ali nije izolovano, što ga čini podjednako podložnim uticaju kretanja na svetskom tržištu. Neminovno je da se i kod nas reflektuju globalni trendovi. Stoga ne iznenađuje da je pad cijene sirove nafte, a samim tim i nafnih derivata, na svjetskom tržištu doveo do pada cijena i u Srbiji”, kaže Janković.

Kako navodi, ovo će svakako pozitivno uticati na lokalnu privredu i na stanovništvo.

Zanimljivo je, pak, da se niže cijene goriva pozitivno odražavaju i na poslovanje MOL-a u našoj zemlji.

“MOL se u Srbiji bavi distribucijom i prodajom goriva, te u tom smislu niže cijene sa sobom povlače i niže troškove distribucije, utičući pozitivno na ukupni rezultat poslovanja. U isto vrijeme, niža cijena goriva obično generiše veću potražnju, što može imati pozitivan uticaj ne samo na naše poslovanje, već i na cijelo tržište”, objašnjava direktor MOL Serbia.

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina lokalna potražnja za naftnim derivatima bilježila je stabilan rast prateći privredna kretanja, ali je sa prvim kvartalom tekuće godine uočen prvi pad tražnje posle 2000. godine.

“Imajući u vidu situaciju visoke neizvjesnosti koja je obilježila prvi kvartal ove godine, a vezana je za OFAC sankcije Naftnoj industriji Srbije, postavlja se opravdano pitanje sigurnosti snabdijevanja u zemlji. MOL Grupa je spremna da uveća svoj doprinos u snabdijevanju srpskog tržišta u slučaju da sankcije stupe na snagu i da snabdijevanje derivatima bude ugroženo, a kompanija MOL Serbia može da duplira količine goriva koje uvozi iz Evropske unije kako bi ublažila potencijalnu krizu u snabdijevanju do koje bi došlo ukoliko bi rafinerija u Pančevu prestala sa radom”, napominje Janković.

Izvor: Biznis.rs (Marko Miladinović)